Opatija je smještena na obali Jadranskoga mora, u Kvarnerskom zaljevu na istočnoj obali Istarskog poluotoka, i to na području gdje se more najdublje usijeca u kopno. Epitet bisera austrougarske rivijere stječe potkraj 19. stoljeća kao omiljeno odredište austrijskog i europskog visokog društva − careva i kraljeva, poznatih umjetnika i uglednika poput Wilhelma II., Franje Josipa, princeze Sisy, Gustava Mahlera, Isidore Duncan, Sergeja Jesenjina i mnogih drugih.

Opatija je 175 km udaljena od Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske. Udaljena je samo nekoliko sati vožnje automobilom od niza zapadnoeuropskih središta (Milano, Munchen, Beč, Graz, Budimpešta). Opatija je podjednako udaljena od tri međunarodne zračne luke: Zagreb, Ljubljana i Trst. Udaljenost od tih zračnih luka do Opatije iznosi otprilike 150 km.

Više o odredištu na http://www.opatija-tourism.hr/hr/opatija/

POVIJEST

Opatija, često nazivana i biser Jadrana, jedna je od najpoznatijih destinacija u Hrvatskoj s turističkom tradicijom od 170 godina. Smještena uz rub Mediterana, na obali Kvarnerskog zaljeva i padinama planine Učke koje se blago spuštaju prema moru, Opatija svojim klimatskim karakteristikama, prekrasnom arhitekturom, kvalitetnim hotelima, prekrasnim njegovanim parkovima i šetnicama pruža mogućnosti za ugodan boravak tijekom cijele godine.

Naselje Opatija razvilo se oko benediktinske Opatije Sv. Jakova, koja se prvi put spominje 1453. godine. Tadašnja Opatija je naselje od svega 35 kuća smješteno uz crkveni kompleks. Brojila je svega 250 stanovnika orijentiranih na pomorstvo, poljodjelstvo i ribarstvo. Prvi je čari Opatije otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine svoj ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina po svojoj preminuloj supruzi, čime je otvoren put razvoju turizma. To je bio tek početak.

Pod patronatom Austro-Ugarske počinje intenzivan rast i razvoj Opatije. Direktor Friedrich Schüler i akcionari Južnih željeznica željeli su povećati putnički promet prema jugu. Odabravši Opatiju kao najperspektivniju destinaciju, odlučuju se za gradnju hotela. Usporedno s građevinskim radovima na hotelu, radilo se i na propagiranju novog kupališnog i klimatskog lječilišta, o kojem se piše kao o “austrijskoj Nici”. Uz hotel su istodobno izgrađeni i paviljon sa zatvorenim bazenom za kupke u zagrijanoj morskoj vodi, kupalište s odijeljenim kabinama za muškarce i žene, te obalni put od Voloskog preko Opatije do Lovrana u dužini od 12 km.

Hotel je otvoren 27. ožujka 1884. godine. Nazvan je Hotel Quarnero, a gosti su na raspolaganju imali 60 soba. Nakon gradnje Quarnera, gradi se hotel Kronprinzessin Stephanie. U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi.

U organizaciji Južnih željeznica, u Opatiji se 1885. godine održava prvi kongres balneologa. Tom je prilikom odlučeno da će se Opatija proglasiti klimatskim lječilištem, što i službeno postaje 1889. godine. Iste godine je svečano otvoren i dom “Zora” s čitaonicom koji je u to doba bio središte hrvatskog kulturnog života u Opatiji i okolici.

U Opatiju dolaze najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, grade se šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.

Arhitektura hotela, pansiona i vila ima obilježja historijskih neostilova s rjeđim primjerima secesije. Mediteranski ugođaj daju zgradama raščlanjena pročelja, veličina i vrsta otvora (balkoni i loggie) i ukrasi na pročeljima. Od poznatijih arhitekata u Opatiji su djelovali Carlo Conigh (hotel "Marina", 1893.), Maks Fabiani (zgrada lječilišta za državne službenike, 1897., "villa Schwegel" u Volovskom, oko 1906.) i bečki arh. Karl Seidl, koji oko 1910. gradi veliki broj vila, hotela i više javnih zgrada (Općina, Sud, hotel "Antlantik" i dr.) u pojednostavljenim oblicima, nastojeći se prilagoditi lokalnoj građevinskoj tradiciji i krajoliku.

Ovdje su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, poznatu kao pjesnikinju koja je svoje pjesme objavljivala pod pseudonimom Carmen Sylva, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija. Vidjeti i biti viđen - za to je trebalo doći u Opatiju.

Nakon II. svjetskog rata, turizam u Opatiji orijentira se na ljetnu sezonu i na razvoj kongresne ponude. Kroz svo to vrijeme, Opatija je svoju važnost destinacije koja pruža nešto posebno zadržala do danas.

Osvojit će vas mnogočime - prvorazrednim kongresnim sadržajima, odličnim smještajem, wellness centrima za odmor i opuštanje, te ljubaznim i uslužnim osobljem koje će izaći ususret svim vašim željama. Ne zaboravimo ni gastronomiju kroz koju ćete upoznati naše autohtone namirnice, jela i prvoklasna vina.

Upoznajte Opatiju, i neka Opatija upozna vas!